Borba protiv transnacionalnog podmićivanja u Hrvatskoj

7. Sposobnost provedbe zakona

Abstract

Ovo poglavlje analizira rezultate Hrvatske u istrazi i procesuiranju domaćih i stranih korupcijskih predmeta, uključujući predmete protiv pravnih osoba. Također se bavi drugim pitanjima koja bi mogla biti relevantna za sposobnost Hrvatske da provede svoje zakone o stranom podmićivanju.

Četvrti kriterij pristupanja koji se odnosi na pravni i provedbeni okvir za borbu protiv stranog podmićivanja odnosi se na sposobnost provođenja zakona o stranom podmićivanju. Prema ovom kriteriju, Radna skupina OECD-a protiv podmićivanja ocjenjuje: (i) ima li neka zemlja dosadašnje rezultate u istrazi i kaznenom progonu domaćih i stranih slučajeva korupcije; i (ii) bilo koje drugo pitanje relevantno za sposobnost zemlje da provede svoje zakone o stranom podmićivanju koje izaziva značajnu zabrinutost.

7.1. OECD standardi provedbe zakona o stranom podmićivanju

Čl. 5 Konvencije postavlja standard za provođenje zakona o stranom podmićivanju.

Članak 5.

Provedba zakona

Istraga i kazneni progon podmićivanja stranog javnog dužnosnika podliježu mjerodavnim pravilima i načelima svake stranke. Na njih ne smiju utjecati razmatranja nacionalnog gospodarskog interesa, potencijalni učinak na odnose s drugom državom ili identitet uključenih fizičkih ili pravnih osoba.

Dodatne smjernice nalaze se u Komentaru 27 i Preporuci za borbu protiv podmićivanja iz 2009., Dodatku I.D. Ovi dokumenti zahtijevaju od nadležnih tijela da ozbiljno istraže pritužbe o stranom podmićivanju i da se osiguraju odgovarajući resursi kako bi se omogućilo učinkovito kazneno gonjenje takvih kaznenih djela.

7.2. Pravila i načela istrage i kaznenog progona

U Hrvatskoj je istraživanje i kazneno gonjenje korupcijskih kaznenih djela, uključujući domaće i strano podmićivanje, u isključivoj nadležnosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK). Državni odvjetnik je javni tužitelj za kaznena djela u Hrvatskoj. USKOK je specijalizirano državno odvjetništvo koje je osnovano 2001. godine. Njegova nadležnost propisana je čl. 21. Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (Zakon o USKOK-u).1 To uključuje aktivno i pasivno strano i domaće podmićivanje, kao i druga korupcijska kaznena djela.2 Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (PNUSKOK) podupire USKOK-ove istrage. Predmeti USKOK-a vode se na četiri Županijska suda.3

Zakon o kaznenom postupku (ZKP) i Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (ZOPO) utvrđuju pravila za istragu i kazneni progon stranog podmićivanja za fizičke i pravne osobe. Zakon o USKOK-u propisuje dodatna pravila za USKOK-ove predmete. Glavne faze korupcijskog predmeta općenito su: prethodni postupak, službena istraga, suđenje pred Županijskim sudom i žalbe Visokom kaznenom sudu i Vrhovnom sudu.4

Načelo „obligatornog kaznenog progona“ primjenjuje se uz određene kvalifikacije. Ako zakonom nije drugačije propisano, državni odvjetnik je dužan pokrenuti kazneni postupak ako postoji osnovana sumnja da je počinjeno kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti (čl. 2. st. 3. ZKP-a). Međutim, tužitelji mogu obrazloženom odlukom odbaciti prijavu kaznenog djela ako nema dovoljno osnove za provođenje istrage (čl. 206. ZKP). U kasnijim fazama također mogu pokrenuti istragu ili odustati od optužbe zbog neosnovanosti (čl. 224., 380., 452. ZKP-a). Tužitelji mogu odbaciti kaznenu prijavu ili odustati od kaznenog progona pravne osobe ako pravna osoba nema imovine ili ima neznatnu imovinu ili ako se protiv nje vodi stečajni postupak (čl. 24. ZOPO-a).

7.3. Dosadašnje istrage i kazneni progoni korupcijskih predmeta domaćeg i stranog podmićivanja

U skladu s kriterijima za pristupanje Konvenciji, Radna skupina OECD-a protiv podmićivanja procjenjuje rezultate provedbe zakona u državi u prethodnom petogodišnjem razdoblju. Poseban naglasak stavljen je na predmete stranog podmićivanja, politički osjetljive predmete, predmete koji utječu na nacionalne ekonomske interese, provedbu zakona za aktivnu korupciju (za razliku od pasivne korupcije) i provedbu zakona protiv pravnih osoba.

7.3.1. Rezultati provedbe zakona u odnosu na strano podmićivanje

Kao što je spomenuto u st. 21, hrvatske tvrtke su aktivne u zemljama sa značajnom razinom korupcije, te su stoga u opasnosti od počinjenja kaznenog djela stranog podmićivanja. Ipak, USKOK nikada nije vodio istragu ili pokrenuo kazneni progon vezano za strano podmićivanje.

Od 2015. postoji najmanje jedna optužba za strano podmićivanje koja uključuje predstavnika hrvatske tvrtke. Prema medijskim izvještajima, energetska konzultantska tvrtka sa sjedištem u Monaku navodno je platila 2,5 milijuna eura glavnom direktoru hrvatske državne naftne kompanije u Siriji. Sredstva su se potom koristila za podmićivanje visoko rangiranih dužnosnika u Siriji kako bi dobili dva ugovora o plinskom postrojenju u zemlji za klijenta konzultantske tvrtke. Generalni direktor hrvatske tvrtke ima sirijsko državljanstvo, a bio je i počasni konzul Hrvatske u Damasku.5

Hrvatske vlasti postale su svjesne ovih navoda/optužbi 2017., ali nisu provele nikakve istrage. Tužitelji u misiji za utvrđivanje činjenica pojašnjavaju da se taj navod ne odnosi na djelovanje hrvatskog državnog poduzeća. Hrvatske vlasti nisu se raspitale je li poduzeće imalo koristi od transakcije. Niti su razmatrali jesu li bili nadležni za navodne radnje glavnog direktora poduzeća. Na primjer, hrvatske vlasti nisu se raspitale ima li upravitelj poduzeća i hrvatsko državljanstvo zbog čega bi prema hrvatskom zakonu bio pod izvanteritorijalnom nadležnosti. Nakon uvida u nacrt ovog izvješća, hrvatsko Ministarstvo pravosuđa i uprave navodi da, prema dostupnim informacijama o slučaju, nije bilo pravne osnove za daljnje postupanje hrvatskih vlasti.

Druga optužba za strano podmićivanje pojavila se u studenome 2021. Prema izvješćima medija6 hrvatska tvrtka pristala je 2004. kupiti rabljeno oružje od bosanske vlade. Negdje 2009.-2011. tadašnji ministar obrane Bosne i Hercegovine navodno je neovlašteno izmijenio uvjete ugovora u korist hrvatske tvrtke. U studenom 2021. bosanskohercegovačke vlasti optužile su ministra za korupciju i zlouporabu položaja zbog transakcije. USKOK navodi da je jedina informacija o ovom slučaju iz medijskih napisa, koji se ne odnose na „podmićivanje". Na temelju ovih informacija, USKOK smatra da je „stvar u nadležnosti pravosudnih tijela Bosne i Hercegovine, te da pravosudna tijela Republike Hrvatske nisu nadležna za to pitanje”. USKOK nadalje navodi da „nije zaprimio nikakav zahtjev niti jednog stranog pravosudnog tijela za pružanje pomoći ili informacija u vezi“ ovog slučaja. Nejasno je zašto USKOK nije razmatrao korištenje hrvatske nadležnosti nad kaznenim djelom davanja mita iz čl. 294 KZ-a kojeg su počinili hrvatski državljani i poduzeća. Nisu učinjeni, primjerice, napori da se utvrdi je li se dio navodnog stranog podmićivanja dogodio u Hrvatskoj.

7.3.2. Dosadašnja provedba zakona u području stranog podmićivanja i ostalih slučajeva

USKOK ima bolje rezultate u borbi protiv korupcije u zemlji. Hrvatske vlasti dostavile su podatke o predmetima USKOK-a u razdoblju 2015.-2019. protiv fizičkih osoba za tri kategorije kaznenih djela: aktivno i pasivno podmićivanje u gospodarskom poslovanju (čl. 252. i 253. KZ-a), aktivno i pasivno podmićivanje (čl. 293. i 294. KZ-a) i trgovina utjecajem (čl. 295. i 296. KZ-a). Za ove tri kategorije korupcijskih djela:

a USKOK je istražio 285 osoba (193 za aktivnu i 92 za pasivnu korupciju) i optužio 306 osoba (202 za aktivnu i 104 za pasivnu korupciju).

b Sudovi su riješili 323 predmeta: 304 osuđujuće presude (168 za aktivnu i 136 za pasivnu korupciju) i 19 oslobađajućih presuda (10 za aktivnu i 9 za pasivnu korupciju).

c 219 osuđujućih presuda (72%) proizašlo je iz izvansudskih nagodbi (138 za aktivnu i 81 za pasivnu korupciju).

Posljednjih godina USKOK je također vodio nekoliko predmeta korupcije na visokoj razini, uključujući pet protiv bivšeg premijera. Procjena druge međunarodne organizacije pokazala je da USKOK ima solidne rezultate u istragama i kaznenom gonjenju korupcije na visokoj razini, „s nekoliko optužnica podignutih protiv osoba koje su ranije obnašale najviše izvršne funkcije“.7

7.3.3. Dosadašnja provedba zakona protiv pravnih osoba

Tijekom 2015. – 2019. godine USKOK nije pokretao niti zaključivao nikakve postupke protiv pravnih osoba za kaznena djela podmićivanja ili trgovanja utjecajem (čl. 253., 294. i 296. KZ-a). Međutim, poduzeo je provedbene radnje za druga kaznena djela uključujući prijevaru (čl. 236. KZ-a), zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju (čl. 246. KZ-a), utaju poreza ili carine (čl. 256. KZ-a) i zlouporabu položaja i ovlasti (čl. 291. KZ-a):

• USKOK je istražio 106 pravnih osoba, a optužio 72 pravne osobe.

• Sudovi su riješili 19 predmeta i donijeli 15 osuđujućih presuda.

• 9 osuđujućih presuda (ili 60%) proizašlo je iz izvansudskih nagodbi.

Informacije o dodatnim predmetima korupcije na visokoj razini daju sličnu sliku. U predmetu Planinska, bivši saborski zastupnik i njegove dvije tvrtke platili su tadašnjem premijeru da osigura prodaju nekretnine. Tvrtke su osuđene za poticanje na zlouporabu položaja i ovlasti (čl. 37. i 291. st 2. KZ-a).8 U predmetima HEP/Dioki i INA/MOL umiješane su pravne osobe, ali nisu optužene.

Potpuni nedostatak provedbe zakona kod kaznenih djela podmićivanja kod pravne osobe upečatljiv je iz dva razloga. Prvo, u istom razdoblju USKOK je za ova kaznena djela istražio i optužio stotine fizičkih osoba. Iznenađujuće je da niti jedan od ovih predmeta nije rezultirao istragama ili kaznenim progonima pravnih osoba. Drugo, USKOK je za to vrijeme istražio i optužio mnoge pravne osobe za kaznena djela koja nisu podmićivanje, što pokazuje spremnost i sposobnost za provedbu zakona protiv pravnih osoba. Nejasno je zašto se to ne primjenjuje i na kaznena djela podmićivanja.

Sudionici misije utvrđivanja činjenica ponudili su niz objašnjenja za nedostatak provedbe zakona protiv pravnih osoba u predmetima kaznenih djela podmićivanja. Tužitelji navode poteškoće u dokazivanju „protupravne imovinske koristi“ prema ZOPO-u (vidi odjeljak 5.5). To je bio razlog zašto pravne osobe nisu procesuirane u predmetu INA/MOL. Saborski zastupnici i predstavnik privatnog sektora napominju kako se čini da je tužiteljima lakše optužiti pojedince nego tvrtke. Saborski zastupnici dodaju da je provedba zakona odnosno ovrha protiv pravnih osoba besmislena jer tvrtke obično nemaju dovoljno imovine ili su u stečaju. Međutim, to da je USKOK aktivno provodio zakon protiv pravnih osoba u slučajevima koji ne uključuju kazneno djelo podmićivanja čini se da opovrgava sva ova objašnjenja.

Radna skupina OECD-a protiv podmićivanja primijetila je da je kazneni progon pravnih osoba horizontalno pitanje koje utječe na nekoliko stranaka Konvencije. Preporučio je da stranke skrenu pozornost tužiteljima na važnost učinkovite primjene odgovornosti pravnih osoba u predmetima stranog podmićivanja.9

7.4. Ostala pitanja vezana za sposobnost provedbe zakona

Pod četvrtim kriterijem pristupanja, Radna skupina OECD-a protiv podmićivanja također razmatra sva ostala pitanja relevantna za sposobnost zemlje da provede svoje zakone o stranom podmićivanju koje izaziva značajnu zabrinutost. Ovo izvješće razmatra dva pitanja: uplitanje izvršne vlasti u istrage i kazneni progon te odgodu u postupcima.

7.4.1. Uplitanje izvršne vlasti u istrage i kazneni progon

Hrvatski pravni sustav ima nekoliko formalnih jamstava sudske i tužiteljske neovisnosti. Ustav i statut osiguravaju samostalnost i neovisnost sudbenog i državno odvjetničkog vijeća. Zamjenici državnih odvjetnika neovisni su u svom radu. Utjecaj i prisila prema državnim odvjetnicima i zamjenicima državnih odvjetnika su zabranjeni.10

Unatoč ovim odredbama, percepcija pravosuđa je da nije neovisno. Prema izvješću Europske komisije za 2020., razina percipirane neovisnosti pravosuđa u Hrvatskoj među tvrtkama druga je najniža u EU. U široj javnosti ona je najniža, a samo 24% ispitanika smatra da je neovisnost pravosuđa dobra ili vrlo dobra. Ta je brojka pala na 17% sljedeće godine. Glavni razlog koji šira javnost navodi za svoje mišljenje je percepcija uplitanja ili pritiska od strane vlade i političara.11

Samo neki od sudionika misije za utvrđivanje činjenica dijele ove stavove. Predstavnici civilnog društva i jedan saborski zastupnik dovode u pitanje neovisnost državnog odvjetnika, posebno u slučajevima korupcije na visokoj razini. Kritiziraju i proces imenovanja glavnog državnog odvjetnika i predsjednika Vrhovnog suda. Drugi sudionici kritični su prema odluci Ustavnog suda u korupcijskom postupku protiv bivšeg premijera. No, nitko od sudionika ne opisuje konkretne slučajeve političkog uplitanja ili nedostatka neovisnosti u slučajevima korupcije.

Ostali sudionici misije utvrđivanja činjenica, osobito oni u pravosuđu i tijelima kaznenog progona, pozitivniji su u pogledu neovisnosti pravosuđa. Suci priznaju percepciju javnosti o njihovom manjku neovisnosti. No, oni inzistiraju na tome da osobno nisu bili izloženi političkom uplitanju niti su čuli za kolege s takvim iskustvima. Također tvrde da suđenja i žalbe slušaju tročlana sudačka vijeća i da je stoga teško vršiti utjecaj na njih. Isto tako, tužitelji i istražitelji navode da nisu bili predmet neprimjerenog uplitanja, čak ni u složene istrage korupcije. Vjeruju da vertikalna hijerarhija u njihovim institucijama povećava neovisnost. Tužitelji se također pozivaju na dosadašnje USKOK-ove slučajeve korupcije, uključujući osude visokih dužnosnika kao što je bivši premijer. Da ovi slučajevi svjedoče o neovisnosti USKOK-a smatraju i predstavnici akademske zajednice, odvjetništva i privatnog sektora.

7.4.2. Dugotrajnost kaznenih postupaka

Gore spomenuta izvješća Europske komisije za 2020. i 2021. također kritiziraju Hrvatsku zbog dugotrajnih kaznenih postupaka. Iako su istrage 2020. trajale dulje zbog složenosti slučaja i pandemije COVID-19, sveukupne istrage čine se relativno ekspeditivnima. U 2019. godini „USKOK je zaprimio i riješio veći broj predmeta, a evidentirao sve manji broj neriješenih predmeta“. Za oko 90% njegovih istraga bilo je potrebno do 6 mjeseci za okončanje, što je manje u odnosu na 12 mjeseci 2016. godine. Međutim, „značajni zaostaci i dugotrajni postupci“ u sustavu kaznenog pravosuđa predstavljaju izazov. USKOK se susreo s „problemima s neučinkovitošću pravosudnog sustava, gdje dugotrajni sudski postupci i žalbe često otežavaju okončanje predmeta”. Od 2019. do 2020. godine zaostaci i prosječno trajanje postupaka u prvostupanjskim predmetima na općinskim sudovima povećani su sa 691 na 705 dana. Brojka za županijske sudove još je veća (804 u 2020.).12

Sudionici misije utvrđivanja činjenica slažu se s ovim nalazima, posebno u slučajevima korupcije na visokoj razini. Novinari, predstavnici civilnog društva i jedan saborski zastupnik navode da pravomoćne presude u slučajevima korupcije na visokoj razini traju dugo. To potiče percepciju javnosti da je provedba zakona selektivna i favorizira korupciju na niskoj razini. Podaci koje su dostavili hrvatske vlasti upućuju na isti zaključak. Od pet slučajeva korupcije pokrenutih protiv bivšeg premijera, jedan je okončan nakon sedam godina. Ostali su otvoreni 2010.-2011. Od toga su tri zaključena odlukama Vrhovnog suda u listopadu-studenom 2021. (dvije osuđujuće i jedna oslobađajuća presuda). Međutim, optuženici još uvijek mogu pobijati odluke pred Ustavnim sudom. Još jedan predmet još je u tijeku u vrijeme ovog izvješća.

Sudionici misije utvrđivanja činjenica nude dva objašnjenja za dugotrajnost postupaka. Prvo, tužitelji, suci, akademici i odvjetnici krive složenost ovih slučajeva korupcije, koji obično imaju više optuženika i česte izmjene optužnica. Dodatna komplikacija proizlazi iz složenih činjenica, količine dokaza uključujući dokumentaciju, brojnih svjedoka i vještačenja, navode iz Ministarstva pravosuđa i uprave. Nedavne izmjene i dopune kaznenog postupka pomogle su, ali ostaju određena otvorena pitanja. Jedan profesor prava naveo je kao primjer određena pravila o žalbi koja često dovode do ponovnih suđenja. Drugo, suci navode da imaju vrlo ograničene resurse i značajan broj predmeta. Jedan sudac smatra da bi stvaranje suda specijaliziranog za USKOK-ove predmete poboljšalo učinkovitost. Ali takva bi mjera povećala osjetljivost na političko uplitanje, smatra jedan saborski zastupnik.

Dugotrajni sudski postupci u korupcijskim predmetima problem su s kojim se susreću stranke Konvencije. Radna skupina OECD-a protiv podmićivanja stoga je preporučila da ove zemlje poduzmu korake za učinkovito smanjenje kašnjenja s takvim predmetima.13

7.5. Zaključak o provedbi zakona u Hrvatskoj

Hrvatska ima iskustva u provođenju zakona za kaznena djela domaćeg podmićivanja protiv fizičkih osoba. Dostupni podaci govore o stotinama istraga, optužnica i osuda za ova kaznena djela u razdoblju 2015.-2019. Međutim, u istom razdoblju nije bilo takve slične provedbe zakona protiv fizičkih osoba za strano podmićivanje. Izostala je i provedba zakona protiv pravnih osoba za strano i domaće podmićivanje. Kako bi ojačala svoju evidenciju o provedbi zakona, Hrvatska bi mogla razmotriti sljedeće:

a Unaprijediti provođenje zakona za kaznena djela domaćeg i stranog podmićivanja fizičkih i pravnih osoba kad god je to potrebno; i

b Poduzeti korake za smanjenje dugotrajnosti kaznenih postupaka u slučajevima korupcije.

Bibliografija

[8] OECD (2017), Izvješće o Argentini Faza 3bis, http://www.oecd.org/corruption/anti-bribery/Argentina-Phase-3bis-Report-ENG.pdf#page=15&zoom=100,76,633.

[5] OECD (2015), Izvješće o Izraelu Faza 3, https://www.oecd.org/daf/anti-bribery/Israel-Phase-3-Report-ENG.pdf.

[7] OECD (2014), Izvješće o Argentini Faza 3, https://www.oecd.org/daf/anti-bribery/Argentina-Phase-3-Report-ENG.pdf#page=19&zoom=100,82,200.

[4] OECD (2014), Izvješće o Čileu Faza 3, https://www.oecd.org/daf/anti-bribery/ChilePhase3ReportEN.pdf#page=23&zoom=100,76,150.

[3] OECD (2014), Izvješće o Turskoj Faza 3, https://www.oecd.org/daf/anti-bribery/TurkeyPhase3ReportEN.pdf.

[2] OECD (2013), Izvješće o Danskoj Faza 3, https://www.oecd.org/daf/anti-bribery/Denmarkphase3reportEN.pdf.

[6] OECD (2013), Izvješće o Portugalu Faza 3, https://www.oecd.org/daf/anti-bribery/Portugalphase3reportEN.pdf.

[1] OECD (2012), Izvješće o Nizozemskoj Faza 3, https://www.oecd.org/daf/anti-bribery/Netherlandsphase3reportEN.pdf#page=20&zoom=100,82,400.

[9] OECD (2012), Izvješće o Grčkoj Faza 2, https://www.oecd.org/daf/anti-bribery/Greecephase3reportEN.pdf#page=34&zoom=100,82,560.

Bilješke

← 1.  Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Narodne novine br. 76/09., 116/10., 145/10., 57/11., 136/12., 148/13., 70/17.

← 2.  To uključuje primanje i davanje mita u postupku stečaja (čl. 251. KZ-a), primanje mita u gospodarskom poslovanju (čl. 252. KZ-a), davanje mita u gospodarskom poslovanju (čl. 253. KZ-a), zlouporabu položaja i ovlasti (čl. 291. KZ-a) ako ga je počinila službena osoba sukladno čl. 87. st.3., nezakonito pogodovanje (Čl. 292. KZ-a), primanje mita (čl. 293. KZ-a), davanje mita (čl. 294. KZ-a), trgovanje utjecajem (čl. 295. KZ-a), davanje mita za trgovanje utjecajem (čl. 296. KZ-a), te podmićivanje zastupnika (čl. 339. KZ-a) (čl. 21. st. 2. t. 1. Zakona o USKOK-u).

← 3.  Zakon o USKOK-u, čl. 31.

← 4.  Zakon o kaznenom postupku, čl. 19.c st. 1 t. b, 19.e st.1 t.1, i 19.f st. 1., 205., 216.-217., 341.-343., 367.; Zakon o USKOK-u čl. 24 i 29. st. 2. „Visoki kazneni sud“ osnovan je izmjenom ZKP-a 2008. godine, a trebao bi razmatrati žalbe na presude prvostupanjskog Županijskog suda. Njegovo osnivanje suspendirano je tijekom ustavnog osporavanja, ali je prema odluci Ustavnog suda nastavljeno od 1. siječnja 2021. Vidi Total Croatia News (3.11.2020.), Const. Court Decides High Criminal Court to Start Working on 1 Jan 2021“ (Ustavni sud odlučio Visoki kazneni sud započinje s radom 1.1.2021.).

← 5.  The Age i Huffpost, The Bribe Factory: World's Biggest Bribe Scandal (Tvornica mita: najveći svjetski skandal podmićivanja) (zadnje posjećeno 26.3.2021).

← 6.  Reuters (26.11.2021), „Bosnian security minister indicted over corruption allegations”; (Bosanski ministar obrane optužen zbog navoda o korupciji); Balkan Insight (29.11. 2021), „Former Bosnian Defence Minister Indicted for Abuse of Office” (Bivši bosanski ministar optužen za zlouporabu položaja i ovlasti) ( 14.2.2022).

← 7.  GRECO (2019), Evaluacijsko izvješće za Hrvatsku,peti krug, GrecoEval5Rep(2019)1, st. 13 i 100.

← 8.  Tportal (5.4.2019), zadnje posjećeno 1.4.2021.

← 9.  Na primjer, vidi (OECD, 2012[1]), st. 34.-35. i Preporuke 2.b i 3.b; (OECD, 2013[2]), st. 75.-76. i Preporuka 2.a; (OECD, 2014[3]), st. 49.-51. I Preporuka 1.d; OECD (2014.) (OECD, 2014[4]), st. 92.-103. i Preporuka 4.c. t. i; (OECD, 2015[5]), Preporuka 3.b t. iii; (OECD, 2013[6]), st. 93.-95. i Preporuka 5.c t. iv.

← 10.  Ustav čl. 115. i 121.a; Zakon o državnom odvjetništvu čl. 5.-6.; čl. 312 KZ-a.

← 11.  Europska komisija (30.9.2020.), Izvješće o vladavini prava 2020. – Poglavlje o stanju vladavine prava u Hrvatskoj, SWD(2020) 310 konačno, str. 2.-3.; i Europska komisija (20.7.2021), Izvješće o vladavini prava 2021. –Poglavlje o stanju vladavine prava u Hrvatskoj, SWD(2021) 713 konačno, str. 2.-3.

← 12.  Europska komisija (30.9.2020), Izvješće o vladavini prava 2020. – Poglavlje o stanju vladavine prava u Hrvatskoj, SWD (2020) 310 konačno, str. 8. i 13.; i Europska komisija (20.7.2021), Izvješće o vladavini prava 2021. Poglavlje o stanju vladavine prava u Hrvatskoj, SWD(2021) 713 konačno, str. 8.-9. i 11.

← 13.  Na primjer, vidi (OECD, 2014[7]), st. 86.-99. i Preporuka 5.c.; (OECD, 2017[8]), st. 81.-87. i Preporuka 5.e; (OECD, 2012[9]), st. 154.-156. i 215.c.